Prinosi pšenice u Hrvatskoj različiti su ovisno o proizvođaču, lokalitetu i ulaganjima u proizvodnju. U uvjetima skromnih ulaganja, na manje povoljnim položajima i u nepovoljnim godinama, prinosi pšenice mogu se spustiti do niskih 3 t/ha, dok na povoljnim položajima i pri visokim ulaganjima u proizvodnju prinosi mogu premašiti 10 t/ha. Bolesti pšenice mogu značajno utjecati na prinos i na kakvoću prinosa, naročito u godinama koje su povoljne za njihov razvoj. U Hrvatskoj je u proteklih desetak godina zabilježeno nekoliko sezona u kojima su neke bolesti pšenice razvile u epidemijskim razmjerima. U takvim uvjetima, prinos pšenice u nekim područjima bio je drastično smanjen. Osim o sezoni, pojava bolesti na pšenice jako ovisi i o sorti, lokaciji i plodoredu.

U zaštiti pšenice od bolesti, poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj oslanjaju se na otpornost sorata, plodored i druge agrotehničke mjere, no većina proizvođača barem jednom ili dva puta tretira svoje usjeve i fungicidom. Primjena fungicida na pšenici uglavnom je opravdana i može značajno povećati prinos i kakvoću prinosa. U zaštiti pšenice najvažnije je spriječiti razvoj bolesti na listu zastavičaru i na klasu. Primjenom fungicida nastoji se suzbiti veći broj bolesti koje napadaju listove pšenice te očuvati klas od bolesti koje mogu imati izravan učinak na prinos. Imajući to u vidu, većina proizvođača primjenjuje fungicide u razdoblju od početka klasanja do sredine cvatnje. Primjenom fungicida u tom razdoblju može se spriječiti jači razvoj smeđe pjegavosti lista (Mycosphaerella graminicola = Septoria tritici) (Slika 1), smeđe pjegavosti lista i pljevica (Phaeosphaeria nodorum = Stagonospora nodorum) (Slike 2 i 3), žute hrđe (Puccinia striiformis) (Slike 4 i 5), smeđe hrđe (Puccinia recondita) (Slika 5), pepelnice (Blumeria graminis) ili žuto-smeđe pjegavosti lista (Pyrenophora tritici-repentis). Primjenom fungicida tijekom cvatnje može se uspješno suzbiti palež klasa (Fusarium spp.) (Slika 6). Osim potencijalno velikog izravnog učinka na prinos, jači razvoj paleži klasa može dovesti i do nagomilavanja mikotoksina u zrnu pšenice.

Među spomenutim bolestima, u Hrvatskoj i u Europi najčešćom i najvažnijom se smatra smeđa pjegavost lista, među proizvođačima poznata i kao „septorija“. Bolest se intenzivno razvija naročito u godinama kada je mjesec lipanj kišovit. Optimalna temperatura za razvoj smeđe pjegavosti lista kreće se od 20 °C do 25 °C. Bolest se na usjevima može javiti još tijekom jeseni, nakon čega se u proljeće nastavlja razvijati tijekom faze vlatanja, šireći se na nove listove i na list zastavičar. Smeđa pjegavost lista prepoznaje se po smeđim pjegama koje su obično okružene kolorotičnim prstenom (Slika 1), iako to nije pravilo. Unutar pjega razvijaju se stine crne točkice, piknidi (plodna tijela) gljive uzročnika bolesti (Slika 1). Kako se bolest razvija, pjege se spajaju i mogu relativno brzo zahvatiti čitavi list i dovesti do njegovog sušenja. Slične simptome može uzrokovati i srodna Phaeosphaeria nodorum (Stagonospora nodorum), koja napada i klas (Slike 2 i 3).

Pšenica je trenutno u fazi kada bi proizvođači trebali donijeti odluku o primjeni fungicida. Preporučuje se da proizvođači obiđu svoje usjeve i provjere njihovo zdravstveno stanje te po potrebi primjene neki od fungicida koji su odobreni za suzbijanje bolesti na pšenici. Većina fungicida registriranih za uporabu na pšenici sistemični su fungicidi širokog spektra, često kombinacije dvije aktivne tvari koje se međusobno nadopunjuju u spektru djelovanja. Najčešće su to kombinacije aktivne tvari iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola („IBE“ fungicidi) i aktivne tvari iz skupine strobilurina. Među takvim fungicidima, u Hrvatskoj su za suzbijanje različitih bolesti na pšenici odobrena sredstva na osnovi azoksistrobina, ciprokonazola, difenkonazola, epoksikonazola, fenpropimorfa, flutriafola, karbendazima, kresoksim-metila, pikoksistrobina prokloraza, propikonazola, protiokonazola, spiroksamina, tebukonazola, tetrakonazola, tiofanat-metila, triadimenola i trifloksistrobina. Kod primjene sredstava za zaštitu bilja obavezno je držati se uputa za uporabu.

Priredili:

Dr.sc. Dario Ivić

Dr.sc. Željko Tomić