Plamenjača (Phytophthora infestans) se smatra najvažnijom gljivičnom bolesti krumpira i rajčice. Poznata i pod nazivom krumpirova plijesan, bolest u povoljnim uvjetima za razvoj može uzrokovati velike štete u proizvodnji krumpira ili rajčice. Razvoj plamenjače ovisi ponajprije o vremenskim uvjetima tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Epifitocije (epidemije) plamenjače razvijaju se brzo i intenzivno u kišnim godinama, dok je u sušnim godinama razvoj bolesti slabiji. Posljednja epidemijska godina za razvoj plamenjače krumpira i rajčice bila je 2014., kada je na brojnim lokalitetima širom Hrvatske zabilježena velika šteta.

Prvi znakovi bolesti na krumpiru najčešće pojavljuju u cvatnji ili neposredno nakon cvatnje. Simptomi bolesti pojavljuju se na listovima i na stabljici. Na listovima se javljaju isprva svijetle lezije na naličju kojih se tijekom visoke vlažnosti zraka stvara bjeličasti „mašak“ (Slika 1). Lezije relativno brzo poprimaju sivu boju (Slike 2 i 3) i šire se po čitavom listu (Slike 4 i 5), nakon čega list ostaje visjeti kao da je spaljen (Slika 6). Slični simptomi razvijaju se i na listovima rajčice (Slike 7, 8 i 9). Sive lezije javljaju se i na stabljici krumpira ili rajčice (Slika 10), nakon čega stabljika ubrzo poprimi smeđu boju. Na zaraženim zelenim plodovima rajčice pojavljuju se tamno zelene ulegnute zone, koje također relativno brzo posmeđe (Slika 11). Zaraženi plodovi trunu (Slika 12), a na njima se u uvjetima visoke vlažnosti zraka može također javiti bjeličasta prevlaka (Slika 13). Kod zaraze gomolja krumpira najčešće su napadnuti gomolji blizu površine tla. Na zaraženim gomoljima pojavljuju se udubljenja plavo-smeđe boje. Ta promjena je vidljiva neposredno nakon vađenja gomolja, no bolje se uočava dva do tri tjedna nakon vađenja. Gomolji zaraženi plamenjačom podložni su truljenju i propadanju (Slika 14), a često bivaju zahvaćeni sekundarnim bakterijskim bolestima koje potpuno uništavaju gomolje tijekom skladištenja.

Prema dosadašnjim iskustvima, prvi simptomi plamenjače na krumpiru javljaju se početkom lipnja, ovisno o sorti, lokalitetu, temperaturi, oborinama i vlažnosti zraka. Iako se uvjeti za pojavu bolesti danas u Hrvatskoj prate suvremenim meteorološkim stanicama, pri čemu su određeni i prikladni modeli prognoze, praćenja pojave bolesti u polju ostaje od velikog značenja za poduzimanje pravovremenih i učinkovitih mjera zaštite. Vruće i suho razdoblje tijekom prošlog i ovog tjedna nije povoljno za razvoj plamenjače, no situacija se može promijeniti nakon jačih ili obilnijih padalina. Sukladno tome, obavještavaju se proizvođači krumpira i rajčice da tijekom lipnja prate stanje svojih usjeva, da prate preporuke Savjetodavne službe, stanje u okolnim usjevima te da u obzir uzmu iskustva i saznanja vezana uz lokaciju uzgoja, osjetljivost sorte i razvoj bolesti tijekom prošlih sezona. Prema potrebi, potrebno je poduzeti mjere zaštite.

Izravne mjere zaštite od plamenjače krumpira i rajčice temelje se na primjeni fungicida. U Hrvatskoj je trenutno odobren velik broj sredstava za suzbijanje plamenjače na krumpiru i rajčici. Većina tih sredstava kombinacija je aktivnih tvari s površinskim djelovanjem („kontaktnih“ fungicida) i aktivnih tvari koje imaju sistemično ili lokalno sistemično djelovanje. Razdoblje primjene fungicida, razmak između primjena i izbor sredstva potrebno je prilagoditi uvjetima za razvoj bolesti. Prema dosadašnjim iskustvima i istraživanjima, uspješnu zaštitu od plamenjače moguće je ostvariti s tri do šest usmjerenih i pravovremenih primjena fungicida, uz razmake od sedam do dvadesetak dana između tretiranja, od početka lipnja do kraja srpnja.

Osim kemijskih mjera, u zaštiti od plamenjače krumpira i rajčice potrebno je koristiti i ne-kemijske mjere. Od osobitog je značenja sprječavanje primarnih zaraza koje se mogu širiti od odbačenih gomolja krumpira od prošle sezone. Takve gomolje svakako je preporučljivo zakopati ili prekriti nepropusnom folijom.

Pri korištenju sredstava za zaštitu bilja obavezno je držati se uputa za primjenu.

Priredili:

Dr.sc. Dario Ivić

Martina Režek, mag. ing. agr.