Obilaskom usjeva mrkve u pojedinim županijama, zabilježena je pojava paleži lišća mrkve. Palež lišća mrkve smatra se najvažnijom bolesti mrkve, a uzrokuje ju gljiva Alternaria dauci. U povoljnim uvjetima bolest se brzo širi i uništava lisnu masu. Osim izravnog učinka na prinos zadebljalog korijena, palež lišća predstavlja problem i kod strojnog vađenja mrkve. Za strojno vađenje zadebljalog korijena, lišće mora biti zdravo i dobro razvijeno. U slučajevima kada je lisna masa slaba ili uništena, zadebljali korijen ne može strojno iščupati i dolazi do gubitaka tijekom vađenja.

Simptomi paleži lišća javljaju se na listovima i peteljkama, a na sjemenskim usjevima može biti zahvaćen i štitac. Simptomi se isprva javljaju na starijem lišću, na kojem se stvaraju male, nepravilne tamne nekroze ili pjege, obično na rubnom dijelu listova (Slike 1,2 i 3). Tkivo oko pjega je žute boje (Slika 4). Simptomi na peteljkama su slični onima na lisnoj površini, ali su pjege izduženije. Pjege se brzo povećavaju, međusobno spajaju, cijeli list žuti (Slika 5), a zaraženo tkivo postaje tamno-smeđe ili crne boje. U povoljnim uvjetima za razvoj uzročnika bolesti oboljelo lišće mrkve se brzo suši, a usjev izgleda kao spaljen.

Gljiva Alternaria dauci prenosi se sjemenom mrkve, a održava se i na biljnim ostacima na površini tla ili plitko u tlu. Bolest se može održavati i na samoniklim biljkama mrkve zaostalima iz prethodne sezone ili iz prošlog usjeva. Bolest može prelaziti na usjeve sa susjednih usjeva sijanih u različitim rokovima sjetve. Jačem razvoju ove bolesti pogoduju oborine, navodnjavanje kišenjem, vlaženje lišća tijekom noći, dugotrajne jutarnje rose te topli dani s temperaturama od 24° C ili više. Palež lišća mrkve u jačem se intenzitetu javlja na usjevima mrkve sijanima u kasno proljeće ili početkom ljeta. Bolest se na nezaštićenim usjevima može intenzivno razviti tijekom kolovoza i rujna. Proizvođači mrkve stoga se upozoravaju da tijekom ljetnog razdoblja obilaze svoje usjeve te da prema potrebi poduzmu mjere zaštite.

Zaštita od paleži lišća mrkve prema načelima integrirane zaštite provodi se izravnim i neizravnim, preventivnim mjerama. Kako se bolest prenosi sjemenom, potrebno je koristiti nezaraženo sjeme ili sjeme tretirano fungicidom. Potrebno je izbjegavati uzgoj mrkve na istoj površini barem četiri godine, ne samo zbog paleži lišća, već i zbog drugih bolesti i štetnika mrkve. Po mogućnosti je potrebno voditi računa o prostornoj izolaciji usjeva iz ranijih rokova sjetve.

Različiti hibridi mrkve međusobno se razlikuju u osjetljivosti prema paleži lišća. Na manje osjetljivim hibridima bolest se sporije i slabije razvija, što može olakšati zaštitu. Kod izbora hibrida preporučljivo je informirati se o deklariranoj osjetljivosti ili otpornosti pojedinog hibrida na palež lišća, no uvijek je dobro osloniti se i na vlastita iskustva u proizvodnji.

Na osjetljivim hibrida i u sezonama kada su povoljni uvjeti za razvoj paleži lišća preporučuje se usjeve zaštiti fungicidima. U slučaju potrebe za višekratnom primjenom fungicida, razmake između dvaju primjena potrebno je prilagoditi uvjetima za razvoj bolesti i stanju u usjevu. Potrebno je imati u vidu da sva sredstva za zaštitu bilja od bolesti pokazuju znatno slabiji učinak ukoliko se primjenjuju nakon što je bolest uznapredovala (kurativna primjena). U Hrvatskoj su trenutno za suzbijanje paleži lišća na mrkvi odobrena sredstva na osnovi azoksistrobina, difenkonazola, pirimetanila, trifloksistrobina i tebukonazola te boskalida i piraklostrobina. Pri korištenju sredstava za zaštitu bilja obavezno je držati se uputa za uporabu.

Pripremila:

dr.sc. Adrijana Novak