Vremenske prilike tijekom ožujka i travnja 2017. godine još jednom su pokazale s kakvim se izazovima mora nositi suvremena poljoprivredna proizvodnja. Utjecaj temperaturnih ekstrema, dugotrajne suše ili viška oborina osobito je rizičan u voćarstvu, što je pokazalo i nekoliko prošlih sezona. Drugu polovicu ožujka i prvu polovicu travnja 2017. godine u većem dijelu Hrvatske obilježilo je suho i iznadprosječno toplo vrijeme. Nažalost, nakon polovice travnja uslijedilo je zahladnjenje i nagli pad temperature. Ovisno o lokalitetu, zabilježeno je nekoliko noći i jutara s negativnim temperaturama različite dužine trajanja, što je dovelo do šteta naročito na voćarskim kulturama.

U okolnostima mogućeg smanjenja prinosa osobito je važno sačuvati kakvoću i količinu preostalih plodova, u isto vrijeme imajući u vidu i učinak nekih biljnih bolesti na opće stanje voćaka. Tijekom svibnja i lipnja na koštičavom voću javlja se nekoliko važnih bolesti protiv kojih je potrebno poduzeti pravovremene mjere zaštite. Pojava i jačina pojave tih biljnih bolesti je različita ovisno o godini, položaju, sorti i brojnim drugim čimbenicima, no većina njih javlja se svake sezone i prisutne su u većini nasada. Među njima moguće je istaknuti smeđu trulež (Monilinia spp.) i šupljikavost (Stigmina carpophila) na svim vrstama koštičavog voća, kozičavost (Blumeriella jaapii) na višnji i hrđu (Tranzschelia discolor) na šljivi.

Smeđu trulež koštičavih voćaka uzrokuju gljive Monilinia laxa, M. fructigena i u Hrvatskoj relativno nova, invazivna vrsta M. fructicola. Gljive iz roda Monilinia uzrokuju dva tipa bolesti na koštičavim voćkama – palež cvjetova i trulež plodova. Palež cvjetova javlja se uslijed zaraze tijekom cvatnje i može biti vrlo štetna na marelici i trešnji, a nešto manje na šljivi, breskvi, nektarini i višnji. Trulež plodova javlja se ponajprije u fazi dozrijevanja plodova, a u jakom intenzitetu može se razviti i nakon berbe (Slika 1). Na mjestu zaraze razvija se smeđa okrugla pjega, meka na dodir, koja se može vrlo brzo širiti i zahvatiti čitav plod. Truli plodovi su u većoj ili manjoj mjeri prekriveni sivkastim ili žuto-bjeličastim nakupinama, „jastučićima“, po kojima se bolest relativno lako uočava (Slike 2 i 3). Gubici uslijed truleži plodova mogu biti vrlo visoki i u većini slučajeva opravdavaju primjenu fungicida. Izbor sredstva, broj tretiranja i razdoblje primjene fungicida protiv truleži plodova ovisi o osjetljivosti sorte, pritisku bolesti u voćnjaku i učestalosti oborina u razdoblju oko mjesec dana prije berbe. Ovisno o tome, u nasadima koštičavog voća protiv truleži plodova fungicidi se obično primjenjuju jednom do tri puta. U posljednjem tretiranju koriste se fungicidi s kraćom karencom. U Hrvatskoj su za suzbijanje truleži ploda na različitim vrstama koštičavog voća odobrena sredstva na osnovi ciprodinila, fludioksonila, difenkonazola, tiofanat-metila, fenbukonazola, fenheksamida, piraklostrobina, boskalida, trifloksistrobina, tebukonazola i fluopirama.

Šupljikavost (Stigmina carpophila) je bolest koja napada listove, plodove i pupove. Javlja se na svim vrstama koštičavog voća, a može biti osobito štetna na marelici i šljivi. Uslijed zaraze na listovima se javljaju okruglaste pjege, koje se ubrzo osuše i otpadaju (Slika 4). Zaraženi list ostaje šupljikav. Zaraza plodova gospodarski je važnija jer takvi plodovi gube tržišnu vrijednost. Na plodovima se javljaju okruglaste kraste (Slike 5 i 6). Zaštita od ove bolesti temelji se na primjeni fungicida nakon zametanja plodova. Osim bakrenih pripravaka, koji se na koštičavom voću koriste u mirovanju i u početku vegetacije, u Hrvatskoj su za suzbijanje šupljikavosti na različitim vrstama koštičavog voća odobrena sredstva na osnovi kaptana, ditianona, piraklostrobina i boskalida.

Kozičavost lista, uzrokovana gljivom Blumeriella jaapii, jedna je od najčešćih bolesti višnje. Može se javiti i na trešnji, no na njoj se slabije razvija. Bolest se prepoznaje po pojavi sitnih, okruglih, purpurnih pjega na licu lista (Slika 7). Na naličju lista u uvjetima visoke vlažnosti zraka razvijaju se ružičasto-bjeličaste nakupine (Slika 8). Zaraženi listovi požute i otpadaju, što dovodi do oslabljivanja stabala i slabijeg stvaranja pupova u slijedećoj sezoni. Bolest se na osjetljivim sortama višnje uglavnom suzbija primjenom fungicida. Prvo tretiranje provodi se obično nakon cvatnje, a drugo dva do tri tjedna nakon prvog. Kozičavost se intenzivno razvija u ljetnom razdoblju, pa je sa zaštitom nasada od ove bolesti preporučljivo nastaviti i nakon berbe višnje. Ovisno o sorti i pritisku bolesti u nasadu, tretiranje se obično provodi kratko iza berbe te se ponavlja još jednom ili dva puta u razmacima od desetak do dvadesetak dana. U Hrvatskoj su za suzbijanje kozičavosti odobrena sredstva na osnovi mankozeba, tiofanat-metila, ditianona, tebukonazola i fluopirama.

Hrđa se može smatrati najčešćom i potencijalno najštetnijom bolesti lista u intenzivnim nasadima šljive. Uzročnik hrđe šljive je gljiva Tranzschelia discolor. Simptomi bolesti su lako uočljivi, a očituju se u pojavi poligonalnih sitnih žutih pjega na licu lista, koje u kasnijim fazama mogu poprimati crvenkastu boju. Sa suprotnih strana pjega, na naličju lista, stvaraju se sitne nakupine smeđeg do narančasto-smeđeg praha (Slika 9). Tijekom ljeta, smeđe nakupine počinju poprimati tamniju, crnu nijansu. Zaraženi listovi mogu ostaju zeleni, no često požute i otpadaju (Slika 10). Gubitak zelene mase i prerana defolijacija mogu dovesti do smanjenja mase plodova i sadržaja šećera u njima, no glavne štete od defolijacije očituju se u slabijem sazrijevanju drva i slabijoj diferencijaciji cvjetnih pupova, što može dovesti do gubitaka u narednoj sezoni. Kišovito i toplo vrijeme tijekom lipnja i srpnja odgovara razvoju hrđe pa bi njenu pojavu u intenzivnim nasadima svakako bilo preporučljivo početi pratiti tijekom svibnja. Primjena fungicida može učinkovito spriječiti razvoj hrđe i osigurati normalno funkcioniranje listova šljive do kraja vegetacije. U Hrvatskoj je za suzbijanje hrđe na šljivi odobreno samo sredstvo na osnovi folpeta, no na tu bolest vrlo dobro djeluju fungicidi koji su inače odobreni za suzbijanje narančaste pjegavosti (Polystigma rubrum) ili drugih bolesti šljive.

Pri zaštiti od bolesti koštičavog voća potrebno je osloniti se i na ne-kemijske mjere, prema načelima integrirane zaštite bilja. Uporaba sredstava za zaštitu bilja trebala bi biti racionalna i ekonomski opravdana. Pri korištenju sredstava za zaštitu bilja obavezno je držati se uputa za uporabu.

Priredio:

dr.sc. Dario Ivić