Zlatna žutica vinove loze je karantenska bolest čiju nazočnost u vinogradima treba iskorijeniti te spriječiti njeno daljnje širenje u Hrvatskoj.

Epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu uzrokuje za sada jedini poznati prirodni vektor ove bolesti, američki cvrčak (S. titanus) (slika 1.). Taj kukac hrani se sišući sokove iz floema vinove loze, pri čemu usvaja fitoplazmu koju unosi u svoj organizam i prenosi je hranjenjem na zdrave trsove.

Ovu opasnu bolest vinove loze nije moguće suzbiti izravnim mjerama zaštite u vinogradima u kojima je nazočna, već je sprječavanje njenog daljnjeg širenja i iskorjenjivanje moguće krčenjem i uništenjem izvora zaraze, zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda koji pokazuju simptome fitoplazmi te obveznim suzbijanjem vektora-američkog cvrčka (S. titanus).

Navedene mjere potrebno je provoditi u određenim područjima (demarkiranim područjima) koja obuhvaćaju zaraženo područje širine 1 km oko mjesta na kojem je određena nazočnost zlatne žutice (zaraženog trsa) i sigurnosno područje koje okružuje zaraženo područje u širini od 5 km računajući od granice zaraženog područja. Demarkirana područja proglašava ministar nakon što se laboratorijskom analizom potvrdi zaraženost vinove loze zlatnom žuticom u vinogradu. Vinogradari mogu vidjeti sva trenutno demarkirana područja za zlatnu žuticu u „Odluci o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprečavanja širenja i suzbijanja štetnog organizma Grapevine flavescence dorée MLO“ („Narodne novine“ br. 51/17). U prilogu Odluke nalaze se karte demarkiranih područja za zlatnu žuticu u Hrvatskoj po županijama (slika 2.).

Do ove godine zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te su sukladno tome određena i proglašena demarkirana područja. Vinogradari trebaju provjeriti nalaze li se njihovi vinogradi u zaraženom ili u sigurnosnom području i prema tome moraju obvezno provoditi mjere propisane u „Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ („Narodne novine“ br. 46/17).

Popis katastarskih čestica koje čine zaraženo područje, te popis katastarskih čestica koje čine sigurnosno područje u demarkiranim područjima objavljen je na web-stranici Ministarstva poljoprivrede (Ministarstvo poljoprivrede/Zakonska regulativa/Biljno zdravstvo/Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima za štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO).

Fitosanitarne mjere koje se poduzimaju nakon nalaza zlatne žutice imaju za cilj iskorjenjivanje (eradikaciju) bolesti, odnosno sprječavanje ili ograničavanje njenog širenja. Kako bi se to postiglo, nužno je pravodobno otkriti nova zaražena područja ove bolesti. Simptomi zlatne žutice i drugih fitoplazmoza („žutica“) vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije.

Vinogradari Hrvatske obavještavaju se da prate pojavu simptoma koji bi upućivali na eventualnu pojavu zlatne žutice te da o tome bez odgode obavijeste nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Zavod za zaštitu bilja.

Obvezne mjere suzbijanja i sprječavanja širenja zlatne žutice propisane su „Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze“ („Narodne novine“ br. 46/17). Prema spomenutoj naredbi, svi posjednici vinove loze u demarkiranim područjima (zaraženom i sigurnosnom području) obvezni su pratiti prisutnost vektora zlatne žutice vinove loze, američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča te su obvezni suzbijati američkog cvrčka dopuštenim insekticidima.  U nezaraženom području, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja Hrvatske, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u rasadnicima vinove loze.

Posjednici vinove loze trebaju postaviti žute ljepljive ploče u vinograde početkom srpnja na srednju armaturnu žicu (slike 4. i 5.). Preporučuje se u vinograd veličine do 10 ha postaviti tri žute ljepljive ploče. Ploče se zamjenjuju svaka dva do tri tjedna do kraja rujna. Ploče služe posjedniku da provjeri učinkovitost suzbijanja vektora u svom vinogradu, ali i za informaciju o tome jesu li provedene mjere suzbijanja vektora u okolnim vinogradima.

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja (slika 3.). Prvo tretiranje provodi se nakon cvatnje sredinom lipnja. Prvim tretiranjima suzbijaju se ličinke trećeg razvojnog stadija L3 prije nego što one postanu zarazne te se sprječava daljnje širenje zlatne žutice. Drugo tretiranje provodi se u prvoj dekadi srpnja odnosno dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja (poklapa se s suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca). Po potrebi se provodi i treće tretiranje krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja ulovi tjedno četiri i više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ljepljivoj ploči. Kod ovog tretiranja treba paziti na karencu i vrijeme berbe sorte koju se tretira.

Program suzbijanja američkog cvrčka u rasadnicima vinove loze obuhvaća sva tri tretiranja.

Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka u Hrvatskoj dozvolu za tu namjenu imaju insekticidi Actara 25 WG, Reldan 22 EC, Sumialfa 5 FL, Decis 2,5 EC, Cythrin Max, Nurelle D, Chromorel D, Asset i Dali (u zaštićenom prostoru).

Kako je suzbijanje američkog cvrčka obvezno u vinogradima i rasadnicima u demarkiranim područjima (zaraženom i sigurnosnom području) te u rasadnicima vinove loze u nezaraženom području, obavještavaju se vinogradari, vinogradari amateri i rasadničari da je vrijeme za prvo tretiranje.

Priredio:
dr.sc. Željko Budinšćak