Zlatna žutica vinove loze je karantenska bolest čiju nazočnost u vinogradima treba iskorijeniti te spriječiti njeno daljnje širenje u Hrvatskoj.

Epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu uzrokuje za sada jedini poznati prirodni vektor ove bolesti, američki cvrčak (S. titanus) (slika 1.). Taj kukac hrani se sišući sokove iz floema vinove loze, pri čemu usvaja fitoplazmu koju unosi u svoj organizam i prenosi je hranjenjem na zdrave trsove.

Slika 1. Odrasli oblik američkog cvrčka (S. titanus)

Ovu opasnu bolest vinove loze nije moguće suzbiti izravnim mjerama zaštite u vinogradima u kojima je nazočna, već je sprječavanje njenog daljnjeg širenja i iskorjenjivanje moguće krčenjem i uništenjem izvora zaraze, zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda koji pokazuju simptome fitoplazmi te obveznim suzbijanjem vektora-američkog cvrčka (S. titanus).

Navedene mjere potrebno je provoditi u određenim područjima (demarkiranim područjima) koja obuhvaćaju žarište zaraze u polumjeru od 1 km oko mjesta (zaraženog trsa) na kojem je određena nazočnost zlatne žutice i sigurnosno područje oko žarišta zaraze u polumjeru od 5 km računajući od ruba žarišta. Demarkirana područja proglašava ministar nakon što se laboratorijskom analizom potvrdi zaraženost vinove loze zlatnom žuticom u vinogradu. Vinogradari mogu vidjeti sva trenutno demarkirana područja za zlatnu žuticu u „Odluci o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprečavanja širenja i suzbijanja štetnog organizma Grapevine flavescence dorée MLO“ („Narodne novine“ br. 20/16). U prilogu Odluke nalaze se karte demarkiranih područja za zlatnu žuticu u Hrvatskoj po županijama.

Do ove godine zlatna žutica je nađena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te su sukladno tome određena i proglašena demarkirana područja. Vinogradari trebaju provjeriti nalaze li se njihovi vinogradi u žarištu zaraze ili u sigurnosnom području i prema tome moraju obvezno provoditi mjere navedene u točki VII. i točki VIII. „Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, koju uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO“ („Narodne novine“ br. 7/13).

Popis katastarskih čestica koje čine žarište zaraze, te popis katastarskih čestica koje čine sigurnosno područje u demarkiranim područjima objavljen je na web-stranici Ministarstva poljoprivrede (Ministarstvo poljoprivrede/Zakonska regulativa/Biljno zdravstvo/Popis katastarskih čestica u demarkiranim područjima za štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO).

Karta 1. Demarkirana područja zlatnom žuticom u Hrvatskoj (izvor: „Odluka o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprečavanja širenja i suzbijanja štetnog organizma Grapevine flavescence dorée MLO“, „Narodne novine“ br. 20/16) 

Fitosanitarne mjere koje se poduzimaju nakon nalaza zlatne žutice imaju za cilj iskorjenjivanje (eradikaciju) bolesti, odnosno sprječavanje ili ograničavanje njenog širenja. Kako bi se to postiglo, nužno je pravodobno otkriti nova žarišta ove bolesti. Simptomi zlatne žutice i drugih fitoplazmoza („žutica“) vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije.

Vinogradari Hrvatske obavještavaju se da prate pojavu simptoma koji bi upućivali na eventualnu pojavu zlatne žutice te da o tome bez odgode obavijeste nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Zavod za zaštitu bilja.

Obvezne mjere suzbijanja i sprječavanja širenja zlatne žutice propisane su „Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO“ („Narodne novine“ br. 7/13). Prema spomenutoj naredbi, svi posjednici vinove loze u demarkiranim područjima obvezni su pratiti prisutnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča, dok su u žarištu zaraze svi posjednici vinove loze obvezni suzbijati američkog cvrčka. U sigurnosnom području, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u vinogradima i rasadnicima u kojima je određena njegova nazočnost. U nezaraženom području, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja Hrvatske, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u rasadnicima vinove loze ako je utvrđena njegova nazočnost.

Suzbijanje američkog cvrčka provodi se u dva ili tri tretiranja (slika 2.). Prvo tretiranje provodi se nakon cvatnje sredinom lipnja. Prvim tretiranjima suzbijaju se ličinke trećeg razvojnog stadija L3 prije nego što one postanu zarazne te se sprječava daljnje širenje zlatne žutice. Drugo tretiranje provodi se u srpnju dva do tri tjedna nakon prvog tretiranja (poklapa se s suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca). Po potrebi se provodi i treće tretiranje krajem srpnja ili početkom kolovoza, ako se tijekom srpnja ulovi tjedno četiri i više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ljepljivoj ploči. Kod ovog tretiranja treba paziti na karencu i vrijeme berbe sorte koju se tretira.

Program suzbijanja američkog cvrčka u rasadnicima vinove loze obuhvaća sva tri tretiranja.

Slika 2. Shematski prikaz suzbijanja američkog cvrčka (S. titanus)

Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka u Hrvatskoj dozvolu za tu namjenu imaju insekticidi Actara 25 WG, Sumialfa 5 FL, Decis 2,5 EC, Cythrin Max, Nurelle D, Chromorel D i Dali (u zaštićenom prostoru).

Kako je suzbijanje američkog cvrčka obvezno u vinogradima i rasadnicima u demarkiranim područjima (žarištu zaraze i sigurnosnom području) te u rasadnicima vinove loze u nezaraženom području, obavještavaju se vinogradari, vinogradari amateri i rasadničari da je vrijeme za prvo tretiranje.

Priredio:
dr.sc. Željko Budinšćak