Zagreb, 25. kolovoz 2015.

Tijekom suše i vrlo visokih temperatura zabilježenih u cijeloj Hrvatskoj, većina korova bila je u stadiju mirovanja. Klimatsko osvježenje i skraćenje dana „probudilo“ je i korove koji su ponovno aktivni što ih čini osjetljivim na primjenu herbicida.

Primjena herbicida na strništu ispravlja greške nepotpuna suzbijanja korova u prethodnim kulturama i znatno pomaže u suzbijanju korova, posebno višegodišnjih. Višegodišnji korovi su teško rješiv ili nerješiv problem u većini poljoprivrednih kultura dok se većina istih na strništu može vrlo lako suzbiti. Jednogodišnje korove je potrebno suzbiti prije osjemenjivanja dok je glavni princip u suzbijanju višegodišnjih korova iscrpljivanje.

Najrasprostranjeniji višegodišnji korovi na strništima u Hrvatskoj su od uskolisnih divlji sirak (Sorghum halepense), pirika (Agropyron repens), zubača (Cynodon dactylon) te od širokolisnih poljski slak (Convolvulus arvensis), veliki slak ili ladolež (Calystegia sepium), poljski osjak (Cirsium arvense), različite vrste kiselica (Rumex spp.) i dr.

Dozvolu za suzbijanje korova na strništima u Hrvatskoj imaju herbicidna sredstva na osnovi dvije aktivne tvari – dikambe i glifosata. Između ovih herbicida postoje razlike u spektru djelovanja. Dikamba djeluje samo na širokolisne korovne vrste (jednogodišnje i višegodišnje), ali ne djeluje na uskolisne pa se može koristiti ciljano za suzbijanje nekih širokolisnih vrsta poput poljskog slaka (Convolvulus arvensis), velikog slaka ili ladoleža (Calystegia sepium), osjaka (Cirsium arvense) i dr.  Užeg je spektra od glifosata koji je neselektivni (totalni) translokacijski herbicid i čiji spektar je vrlo širok. Herbicidna sredstva na osnovi glifosata djeluju na većinu jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova, pa i nekih drvenastih korovnih vrsta.

Ovisno o rasporedu i vrstama korova na parceli, postoji mogućnost prskanja „otoka“ višegodišnjih korova herbicidom (dikambom ili glifosatom) dok na ostatku parcele postoji mogućnost suzbijanja jednogodišnjih korova mehanički ili prskanjem nižom dozom. Na taj način moguće je smanjiti unos herbicida u okoliš. Najbolji učinak postiže se prskanjem korova škropivom, a da se ono ne cijedi s listova. Pripravci na osnovi glifosata mogu se koristiti smanjenim količinama vode za prskanje čime se povećava učinkovitost, smanjuje doza i  unos herbicida u okoliš. Smanjenje doze može se postići i dodavanjem pomoćnih sredstava za poboljšanje učinka. U svakom slučaju, potrebno je imati na umu da je korove potrebno suzbiti prije osjemenjivanja.

Prije primjene svakako je potrebno detaljno pročitati priloženu uputu i pridržavati se svega navedenog.

Priredio:
mr. sc. Nenad Novak