Klimatske neprilike s niskim temperaturama koje su vladale tijekom zimskog razdoblja imale su značajno nepovoljan utjecaj na voćnjake mandarine. Ovisno o položaju voćnjaka, njegovoj starosti ali ovisno i o kondiciji, stabla su različito oštećena od niskih temperatura. Oštećenja na stablima u vidu djelomične ili potpune defolijacije, smrzavanje mlađih, uglavnom rodnih jednogodišnjih i dvogodišnjih grančica značajno će utjecati na urod u 2017. godini, koji će u stradalim voćnjacima biti umanjen (slika 1). Temeljem obavljenih vizualnih pregleda na području doline Neretve, uočeno je da su na cijelom području najviše stradala stabla kasnih sorti, poglavito mandarine Unshiu, moguće jer su uz ostale čimbenike kasno ušla u fazu mirovanja. Kod ranijih sorti mandarine koje dozrijevaju i beru se tijekom rujna i listopada, stabla su ranije ušla u fazu mirovanja pa su uočena oštećenja uglavnom povezana s položajem voćnjaka i kondicijom stabala.

Nakon ovakvih oštećenja, generalna je preporuka provesti mjere koje će rezultirati obnovom lisne mase tijekom vegetacijskog razdoblja od proljeća do jeseni. Preporuča se rezidbu provoditi nakon pojave novog porasta (slika 2) uz prorjeđivanje kako bi rezidba i porast bio izbalansirani jer mandarina ne preferira jači rez debljih grana kao neke druge voćne kulture (npr. maslina). Zbog izostanka uroda, što je posljedica defolijacije i stradavanja rodnih grana, za očekivati je prirodnu pojavu jakog porasta koja će stvoriti povoljne mikroklimatske uvjete za razvoj pojedinih štetnika.

Temeljem vizualnih pregleda koji su u dolini Neretve provedeni tijekom prve dekade svibnja 2017. godine, uočena je pojava i visoka brojnost populacije štitastih uši u nasadima mandarina. Zabilježeni su nasadi sa prisustvom čađavice na lišću, granama, čak i na osnovnim skeletnim granama (slika 3). U ovakvim je nasadima uočena vrlo visoka brojnost jedinki štitastih uši koji su smješteni na rodnim jednogodišnjim i dvogodišnjim izbojcima mandarine ali i na starijim granama-ograncima i na mjestima račvanja. Na pojedinim stablima je zabilježeno i do 25 štitova na 10 cm dužine izbojka (slika 4) koji su u prošloj godini imali dva perioda rasta (podjela izbojaka prema Gutiev-u). Na starijim granama i ograncima tercijarnog reda, zabilježeno je prosječno 3 do 5 štitova na 10 cm dužine (slika 5). Ovakva masovna pojava i visoka populacija štitastih uši u dolini Neretve do sada nije zabilježena u navedenom obimu. Evidentno je da niske temperature koje su u ponekim dijelovima doline iznosile od – 8  pa i – 10 °C, ne uzrokuju mortalitet prezimljujućih ličinki ali zasigurno uzrokuju mortalitet prirodnih neprijatelja, čiji izostanak aktivnosti može biti jedan od uzroka ovolike brojnosti štitastih uši. Tijekom posljednjih nekoliko godina, značaj štitastih uši u uzgoju mandarine u dolini Neretve je porastao. Najznačajniji razlog porasta značaja ove grupe štetnika je tehnologija proizvodnje koja u jednom pravcu teži prema intenzivnoj ali uz nedovoljno provođenje osnovnih agrotehničkih mjera koje ukoliko nisu u najboljoj mjeri usklađene s tehnologijom proizvodnje, rezultiraju pojavom problema s štitastim ušima.

Intenzivno navodnjavanje nasada mandarina se provodi na polovici svih površina i to od razdoblja zametanja plodova do kraja ljeta. Navodnjavanje uz gnojidbu uzrokuje i stvaranje nove vegetativne mase mladica i lišća koje su povoljan medij za razvoj štitastih uši, poglavito njihovih ličinki koji se javljaju od kraja proljeća do jeseni. Izostanak provođenja zimske rezidbe tijekom zimskog i proljetnog razdoblja kod jednog dijela proizvođača je uzrokovan značajnim troškovima zimske rezidbe u prispjelim rodnim nasadima. U ovakvim situacijama dolazi do eskaliranja problema s štitastim ušima i izraženijom pojavom čađavice na svim biljnim organima.

U dolini Neretve je zabilježeno više vrsta štitastih uši, poglavito u okućnicama i nasadima s mješovitim voćnim vrstama agruma. U takvim uzgojnim uvjetima uz povoljne uvjete za razvoj štitastih uši, stvorena je vrlo povoljna mikroklima za njihov razvoj, pa u je takvim uvjetima brojnost štetnika i zaraza domaćina vrlo visoka. U intenzivnim nasadima mandarine starosti do dvadesetak godina, u posljednjoj dekadi je najčešće zabilježena visoka populacija maslinine grbave uši – Saissetia oleae Bern., sive štitaste uši agruma – Coccus pseudomagnoliarum Kuwana i lovorove štitaste uši – Coccus hesperidum L.

U ovom trenutku, mandarina je u fenofazi cvatnje i pojave novog vegetativnog porasta koji je polovicom svibnja dužine od 10-20 cm (slika 4). Lisne uši koje su najčešći štetnici mandarine u ovom trenutku nisu zabilježene, a prema iskustvima iz ranijih godina sa hladnim zimskim razdobljima, može se očekivati kasnija pojava istih i manja populacija koja će uvelike ovisiti o temperaturnim uvjetima tijekom ljetnog razdoblja.

S druge strane, očekuje se pojava vrlo brojne populacije nove generacije ličinki vrsta roda Cossus sp., poglavito Coccus pseudomagnoliarum do čije će pojave doći početkom i tijekom lipnja, a zatim i pojave nove generacije ličinki vrste Saissetia oleae do čije će pojave doći krajem lipnja i tijekom srpnja. U narednom je razdoblju provođenje vizualnog pregleda neophodno kako bi se utvrdio početak pojave ličinki nove generacije koje se sele na novi mladorast a najčešće na naličje listova i na jednogodišnje mladice.

Obzirom da su rokovi provođenja sanitarne rezidbe i zimskog razdoblja prošli, strategija suzbijanja treba biti usmjerena u pravcu praćenja pojave ličinki novih generacija, njihov monitoring i provođenje kemijskog suzbijanja registriranim pripravcima. Ovisno o intenzitetu novog porasta, preporučeno je po potrebi provesti dodatnu rezidbu s ciljem prorjeđivanja krošnje, a nakon toga potrebno je provesti prskanje nekim od registriranih insekticida za suzbijanje štitastih uši na mandarini. Optimalan trenutak provođenja insekticidnog tretiranja je u vrijeme kada su prisutne ličinke fiksirane na naličju lišća ili na grančicama. Nakon provedenog tretiranja, u slučajevima jakog napada potrebno je izvršiti ponovni vizualni pregled, utvrditi učinkovitost suzbijanja i po potrebi ponoviti tretiranje. U navedenim slučajevima preporučujemo uporabu insekticida koji su registrirani za kurativno suzbijanje štitastih uši  trgovačkih naziva: Movento, Brai i Pyxal uz dodatak okvašivača. Štitaste uši preporučeno je suzbijati insekticidima u kombinaciji sa pripravcima na osnovi mineralnog ulja ili parafinskog ulja, trgovačkih naziva Mineralno svijetlo ulje, Bijelo ulje, Ovipron Top, Promanal neu. Obzirom na visoku populaciju štitastih uši koja je registrirana u voćnjacima, jedno tretiranje najvjerojatnije neće biti dovoljno što se može utvrditi uzimanjem uzoraka i vizualnim pregledom nakon tretiranja. U slučaju da se nakon tretiranja utvrdi prisustvo živih ličinki, tretiranje je potrebno ponoviti u dvotjednom intervalu. Preporuča se upotreba veće količine vode i kvalitetno pokrivanje cijele krošnje. Zaštitna sredstva se primjenjuju sukladno priloženim uputama.

Priredili:

doc.dr.sc. Mario Bjeliš

Luka Popović, dipl.ing.

Drago Doko, dipl.ing.

Ivana Buljubašić, dipl.ing.