Voćari se još nisu oporavili od prošlogodišnjih katastrofalnih šteta u voćnjacima izazvanih niskim temperaturama uslijed hladnog vala koji je zahvatio Hrvatsku u noći 25./26. travnja 2016., a meteorolozi ponovno najavljuju niske temperature. Prema objavi DHMZ možemo očekivati pojavu mraza s najvećom vjerojatnošću u petak (21. 04. 2017.) i subotu (22. 04. 2017.). Voćari strahuju da se ne ponove prošlogodišnje štete kada je stradao urod voća od 80 do 100 % ovisno o mikrolokaciji i vrsti voća što je dovelo voćare na sam rub egzistencije.

Nakon proteklog razdoblja koje je bilo izuzetno toplo voćke se trenutno nalaze u najosjetljivijoj fenofazi razvoja. Prema rezultatima praćenja Zavoda za voćarstvo na pokušalištu u Donjoj Zelini vegetacija svih voćnih vrsta je krenula ranije nego prethodnih godina cvatnja je završila i sve voćke se nalaze u fenofazi formiranih plodića, a koji su i najosjetljiviji na niske temperature. Na niske temperature najosjetljiviji su netom zametnuti plodovi koji pozebu, ovisno o vremenskom trajanju niskih temperatura, voćnoj vrsti i sorti već na – 0,5 °C.

Zaštita od smrzavanja može se provesti na više načina, koji se dijele prema učinkovitosti, načinu i vremenu primjene i financijskim mogućnostima voćara.

Da bi voćke stekle veću otpornost na niske temperature i da bi ih što bolje ih pripremili na nepovoljne uvjete prije najavljenog mraza preporuča se folijarno tretiranje voćaka biostimulatorima, pripravcima na bazi aminokiselina i fiziološki aktivnih organskih i anorganskih tvari. Biostimulatori djeluju na aktivaciju prirodnih mehanizama obrane biljke na ekstremno niske i visoke temperature, sušu, presađivanje, bolesti i štetnike. Biostimulatori su spojevi koji aktiviraju biokemijske i enzimatske procese u biljci i stimuliraju rast i razvoj biljke. Nakon tretiranja u kratkom vremenskom razdoblju biljka ubrzava metabolizam što rezultira povećanjem gustoće staničnog soka uslijed povećanja sadržaja aminokiselina, proteina, šećera, ulja i minerala. Tretiranje voćaka biostimulatorima treba obaviti dva dana prije hladnog vremena, a minimalno 6 sati prije najavljenih niskih temperatura.U trenutku nastanka mraza najčešće direktne mjere zaštite su orošavanje, dimljenje i temperaturna inverzija. U praksi se kao najučinkovitije pokazalo kišenje ili orošavanje ali nažalost jako mali broj naših voćara ima ugrađen antifrost sustav jer to zahtjeva značajna financijska ulaganja.

Zaštita kišenjem je sustav koji za raspršivanje koristi mikrorasprskivače kojima raspršuje vodu po stablima pri tome se voda smrzava i stvara se ledeni omotač. Prilikom prelaska vode u led oslobađa se energija koja štiti organe voćke od smrzavanja. Orošavanje mora neprekidno raditi sve dok se temperatura ne povisi iznad točke ledišta.

U posljednje vrijeme provode se istraživanja mogućnosti navodnjavanja – raspršivanja mikrorasprskivačima ispod krošnji voćaka kako bi dobili zamjenu za konvencionalne sustave kišenja. Preporuča se navodnjavanje s prekidima u određenim intervalima. Zatvaranje protugradnih mreža povećava učinkovitost.

Grijanje voćnjaka lovcima na mraz (Frostbuster) – vučeni traktorski uređaji koji stvaraju topli zrak. Uređaj se sastoji od plinske turbine koja zagrijava zrak i ispušta na stranu ili unazad te na taj način zagrijavaju prostor oko voćaka. Važno je da traktor s uređajem za vrijeme opasnih temperatura stalno kruži voćnjakom. Na istu točku stroj se vraća svakih 8-10 minuta, a preporučeni razmak između prohoda je 60 – 70 metara. Učinkovitost je vrlo dobra , ali ga imaju malobrojni voćari.

Zaštita mješanjem zraka u voćnjaku i stvaranje temperaturnih inverzija pri čemu se sprječava dugotrajno izlaganje voćaka hladnom zraku. Osim posebnih ventilatora za tu namjenu mogu se koristiti i atomizeri za zaštitu kojima se može kontinuirano prolaziti kroz redove i ventilirati zrak u voćnjaku.

Najstarija mjera koja se nekad primjenjivala je grijanje voćnjaka dimljenjem. Spaljuju se različiti sporogoreći materijali koji stvarju gusti dim. Na ovaj način može se povećati temperatura u voćnjaku za 0,5°C do 1,5 °C . Prema iskustvima naših voćara dobro se pokazalo u kombinaciji s prolazom traktora s praznim atomizerom koji stvara vjetar i miješa zrak.

Zaštita voćaka protiv mraza je kompleksna i ovisi o vrijednostima temperatura te vremenu zadržavanja hladnog zraka. Uspješnost svih navedenih mjera ovisi o pravovremnom početku primjene koja je ovisna o prognozi vremena i točnim informacijama početka i završetka razdoblja sa temperaturama zraka ispod 0°C. Skupni učinak više mjera se pokazao učinkovitijim nego svaka mjera pojedinačno.

dr.sc. Predrag Vujević

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo,

Zavod za voćarstvo

Fotografije: uništeni plodovi voća na pokušalištu Zavoda za voćarstvo u Donjoj Zelini prošlogodišnjim mrazom u noći 25/26.travnja 2016.