Osnivanje
Osnivač Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (u daljnjem tekstu Centar) je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Na temelju članka 16. stavka 2. Zakona osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (NN 25/09) i Odluke o pripajanju, postojeće institucije: Zavod za voćarstvo (osnovan 2001. godine), Zavod za tlo (osnovan 2001. godine), Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske (osnovan 1909. godine), Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo (osnovan 1996. godine) te ustanova Stanica za južne kulture Dubrovnik (koja djeluje od 1908. godine) prestale su poslovati kao samostalne pravne osobe s 30. lipnjem 2009. i nastavile su s radom s 1. srpnjem 2009. kao ustrojstvene jedinice Centra.
Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (osnovan 1998. godine) pripojen je Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo 1. prosinca 2010. godine temeljem čl. 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu (NN 124/10) i selo i Odluke o pripajanju koju je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Zakonom o dopuni Zakona o osnivanju Sveučilišta u Dubrovniku (NN 80/11) iz Centra je s 1. rujnom 2011. izdvojen Zavod za maslinarstvo i južne kulture s 28 djelatnika te pripojen Sveučilištu u Dubrovniku, dok je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) iz Centra 23. srpnja 2013. izdvojen Zavod za tlo s 22 djelatnika te pripojen Agenciji za poljoprivredno zemljište.
U 3 navrata se provodila reorganizacija, tako da danas u sklopu Centra posluju Zavod za zaštitu bilja, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo i Zavod za voćarstvo.
Važno je istaknuti činjenicu da je Centar objedinio različite pravne subjekte koji obavljaju potpuno različite složene i specifične poslove za koje su potrebna posebna znanja i specijalnosti, da se u njemu obavljaju mnogobrojne djelatnosti za koje nitko drugi nije osposobljen i ovlašten u zemlji. Potrebno je napomenuti da se poslovi koje obavlja Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo ne preklapaju s poslovima koje obavljaju druge ustanove iz oblasti poljoprivrede.
Djelatnosti Centra propisane su Zakonom o osnivanju Centra i drugim specijalističkim propisima (više od 10 Zakona, više od 140 Pravilnika, Uredbi i Naredbi), a obuhvaćaju istraživanja u polju agronomije i srodnim poljima, zaštitu bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo.
Stručnjaci Centra također pružaju stručnu i znanstvenu potporu Ministarstvu poljoprivrede, primarno kod izrade zakonske legislative, stručnih mišljenja i podloga te provođenjem laboratorijskih analiza uzoraka za fitosanitarnu, poljoprivrednu i vinarsku inspekciju. Djelatnosti se zbog njihove specifičnosti obavljaju na području cijele Republike Hrvatske.
Zakonski akti
Osim Statuta i Zakona o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, osnovni zakonski akti po kojima Centar posluje su sljedeći:
- Statut HAPIH-a
- Zakon o biljnom zdravstvu (NN 75/05, 25/09, 55/11);
- Zakon od održivoj uporabi pesticida (NN 14/14);
- Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (NN 80/13);
- Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (NN 80/13)
- Zakon o zaštiti biljnih sorti (NN 131/97, 62/00, 67/08, 124/10, 124/11);
- Zakon o vinu (NN 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13, 14/14);
- Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 55/11, 14/14);
- Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (NN 149/09, 22/11, 120/12);
- Zakon o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda (NN 82/13, 14/14, 30/15).
Djelatnosti
Centar je objedinio različite pravne subjekte koji obavljaju potpuno različite složene i specifične poslove za koje su potrebna posebna znanja i specijalnosti. U njemu se obavljaju mnogobrojne djelatnosti za koje nitko drugi u RH nije osposobljen niti ovlašten.
Zavod za zaštitu bilja bavi se sustavnim praćenjem zdravstvenog stanja bilja, otkrivanjem štetnih organizama i predlaganjem mjera zaštite bilja kako za karantenske, tako i za gospodarski važne štetne organizme bilja, dijagnosticiranjem karantenskih i gospodarski važnih štetnih organizama bilja (entomologija, virologija, bakteriologija, mikologija, nematologija, herbologija) , provedbom programa posebnih nadzora, te ocjenom dokumentacije u svrhu registracije sredstava za zaštitu bilja i njihovom kontrolom u prometu.
Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo provodi postupak izrade prijedloga za izdavanje rješenja za označavanje vina oznakom kontroliranog podrijetla, donosi rješenja o stavljanju u promet mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina, vodi Evidenciju proizvođača voćnih vina, prikuplja uzorke grožđa i proizvodi uzorke autentičnih vina te analizira uzorke po inspekcijskom postupku.
Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo provodi ispitivanja novih biljnih sorti za potrebe stavljanja sorti na sortnu listu, obavlja certifikacije sjemena i sadnog materijala, provodi nadzor nad radom ovlaštenih laboratorija, nadzor nad radom ovlaštenih uzorkivača i nadzor nad radom ovlaštenih održivača sorti. Obavlja poslove očuvanja biljnih genetskih izvora poljoprivrednog bilja, te je osposobljen za provođenje laboratorijskog utvrđivanja sadržaja genetski modificiranih organizama u sjemenu, hrani i hrani za životinje.
Zavod za voćarstvo provodi introdukciju novih sorti voćnih vrsta i voćnih podloga, obavlja poslove klonske selekcije, osnivanja i održavanja matičnjaka reprodukcijskog sadnog materijala odnosno podizanja i održavanja pokusnih voćnjaka i referentnih kolekcija sorti i podloga, te poslove očuvanja biljnih genetskih resursa s ciljem uvrštenja kolekcije kontinentalnih voćnih vrsta u Nacionalnu banku biljnih gena.
